Otkriće vakcine je jedno od najvećih dostignuća dvadesetog vijeka. Vakcine su medicinski pripravci od različitih dijelova virusa ili bakterija, koji pri unosu u organizam stimulišu njegov odbrambeni sistem. Sadrže umrtvljene ili oslabljene dijelove mikroorganizama i stoga ne mogu izazvati bolest. Prilikom sljedećeg kontakta sa virusom organizam je spreman da se suprotstavi i izbori, bez da se razvije infekcija.

Pokret antivaksera se pojavio krajem devedesetih godina prošlog vijeka. Engleski gastroenterolog je objavio rad u kojem je nastojao uspostaviti uzročno-posljedičnu vezu između MMR (MRP) vakcine i nastanak autizma kod djece. Međutim, navedeni rad je zbog etičkih i drugih propusta ubrzo odbačen. Važno je istaći da se simptomi autizma uočavaju tek od prve do treće godine, u periodu kada je predviđeno primanje većeg broja vakcina. Također, treba razumjeti da događaj koji se desi neposredno nakon drugog ne mora biti njime uzrokovan. Borba protiv vakcinacije se još uvijek zadržala u nerazvijenim ili nedovoljno razvijenim zemljama.

Svijest o vakcinaciji je uglavnom proporcionalna stepenu razvijenosti države. Kako bi se stekao kolektivni imunitet, udio vakcinisanih bi trebao biti 90-95% i tada će se virus teže širiti među populacijom. Međutim, u okolnostima kada se virus više širi podložniji je mutacijama, odnosno poprima nove osobine i nastaju divlje vrste. To dovodi do situacije da ni vakcinisani više nisu otporni.

Vakcina koju roditelji uglavnom izbjegavaju je MMR, koja štiti od morbila, zaušnjaka i rubeole. Međutim, kada djeca obole od neke zarazne bolesti, na pitanje zašto ih nisu vakcinisali roditelji uglavnom nemaju odgovor.

“Ja kao roditelj sam vakcinisan i vakcinisao sam svoju djecu, tako da tu nema nikakvih dilema, i to je možda jedan od najjačih argumenata da nekom roditelju kažem: ‘Ja vam sada govorim kao roditelj, a ne kao ljekar’”, naveo je dr. Gojak.

Ukoliko je izvršena nekompletna vakcinacija organizam je sposoban prepoznati virus, ali nema dovoljno snage za borbu. Bolest se u tom slučaju uglavnom ispolji bez težih posljedica.

Pored obaveznih vakcina određenih kalendarom imunizacije, pojedinci su se dužni javiti epidemiologu kada putuju u određene afričke zemlje ili na područje Sibira. Naš gost je istakao da je moguće vakcinisati se protiv hroničnih infekcija urinarnog trakta, kao i HPV vakcinom protiv raka grlića materice.

Neke od epidemija koje su se javljale na našem području su epidemije morbila – malih boginja, kao i epidemija zaušnjaka. Zaušnjaci ili parotitis su posebno opasni za mušku populaciju jer mogu izazvati sterilitet.

Za kraj je naglašeno da je važno stvoriti povjerenje između ljekara i pacijenta, odnosno roditelja kada je u pitanju vakcinacija djece. Vakcine koje naš zdravstveni sistem nabavlja su najbolje od najboljih nabavljača, a sastav svake je jasno naznačen i moguće ga je provjeriti.

Radio terapiju možete pratiti svakog četvrtka od 18h na Radiju BIR, sa specijalnim gostima iz oblasti biomedicinskih nauka i članovima naše Fondacije. Sve epizode emisije dostupne su na fejsbuk stranicama Fondacije Academia i Radija BIR.