Epilepsija je bolest mozga koja se relativno često javlja kod djece. Ona označava pretjerano pražnjenje nervnih ćelija, odnosno iznenadnu hiperaktivnost mozga. Od zahvaćene regije zavisi kako će se epileptični napad manifestovati.

Razlozi za pojavu epilepsije mogu biti: poremećaj u razvoju mozga, preležane opasne infekcije centralnog nervnog sistema, genetska predispozicija, teže povrede. Mozak je najkompleksniji organ ljudskog organizma i za njegovo normalno funkcionisanje je važan pravilan razvoj. Tu je ključan period trudnoće, prvenstveno prva dva mjeseca.

Epileptični napad je napad koji može biti izazvan nekom provokacijom, te se naziva još i konvulzija. Ukoliko se epileptični napad javi u okviru epilepsije, on je ničim izazvan, odnosno potječe iz samoga mozga. Manifestacija može biti u vidu gubitka svijesti, kratkotrajnog zagledavanja u jednu tačku, motornog napada jednog dijela ili čitavog tijela, trnjenja, neugodnog mirisa ili zvukova. Dakle, nije u pitanju samo jedna karakteristična slika simptoma. Kod djece do pet godina je moguća pojava febrilnih konvulzija, koje podsjećaju na epileptične napade. Ipak, one nemaju nikakvu poveznicu s njima i predstavljaju odgovor nepotpuno razvijenog dječijeg mozga na povišenu tjelesnu temperaturu.

U slučaju da se nađemo u blizini osobe koja ima napad, prvi korak je da je zaštitimo. Poželjno je staviti joj nešto ispod glave, te je okrenuti na bok. Svojom rukom trebamo držati ugao vilice i lagano okretati vrat i usta na stranu, kako bismo je spriječili da aspirira sadržaj. Također je bitno udaljiti posmatrače koji nisu od koristi. Jedna osoba treba nazvati hitnu pomoć, a druga zabilježiti tačno vrijeme početka napada. Većina napada spontano završi unutar pet minuta.

Prilikom uspostavljanja dijagnoze bazičnu stvar predstavlja razgovor sa roditeljima, jer tada opisuju sve promjene koje su primijetili. Registrovanje aktivnosti moždanih ćelija se vrši pomoću uređaja nazvanog elektroencefalograf. U 75% slučajeva se epilepsija uspješno drži pod kontrolom antiepileptičnim lijekovima. Ponekad će biti potrebna hirurška intervencija ili, rjeđe, neke naprednije metode.

Kod djece je važno uspostaviti dobar režim sna i odmora. Zabilježeno je da se dosta napada, pogotovo onih blažeg oblika, javljaju na prelaznom periodu - ujutro prilikom buđenja ili navečer prije spavanja. To dodatno ukazuje na važnost kvalitetnog sna. Uz to je potrebno redukovati upotrebu ekrana, pogotovo prije spavanje. Sportske aktivnosti su izuzetno poželjne, ali treba izbjegavati ronjenje i plivanje.

“Roditelji bolesne djece su snaga. Ako nemate glas roditelja, glas stručnjaka nije dovoljan. Svi naši dopisi, zahtjevi, pitanja, molbe, nekada se ne čuju tako dobro kao glas roditelja”, zaključila je za kraj doktorica Hadžagić-Ćatibušić.

Radio terapiju možete pratiti svakog četvrtka od 18h na Radiju BIR, sa specijalnim gostima iz oblasti biomedicinskih nauka i članovima naše Fondacije. Sve epizode emisije dostupne su na fejsbuk stranicama Fondacije Academia i Radija BIR.