Zašto imamo glavobolje, poteškoće sa spavanjem, probleme s pamćenjem, umor, mučninu i povraćanje, poteškoće s hodanjem ili obavljanjem svakodnevnih aktivnosti – jesu li možda sve to simptomi bolesti mozga i kičmene moždine?, bilo je jedno od pitanja slušatelja, na koje smo dobili odgovor.
,,Mozak koristi 20% naše cjelokupne energije u toku dana. Svaki dio mozga predstavlja određenu funkciju u kontroliranju tijela. Najviše neurona ima po samom rođenju; izuzetno je važno da bude aktivan. Samo neuroni koji su vezani mogu se sačuvati i održati funkcionalnim.’’, naveo je dr. Bekir Rovčanin.
Radio terapija predstavlja preventivne metode, dijagnostičke procedure, tokove bolesti, ali i zanimljivosti o ljudskom tijelu i zdravlju. Zanimljivosti spomenute u emisiji ne mogu se često čuti: ,,Mozak je smješten u tečnosti, ima specifične osobine koje ne posjeduju drugi organi. No, od toga svakako fascinantija činjenica jeste da prije nego se rodimo, mozak ima vezu sa roditeljima; studije pokazuju da se u utrobi stvaraju prenatalna pamćenja. Majke su pjevale neke pjesme u trudnoći i onda su se bebe smirivale uz te pjesme.’’
Bolesti mozga koje se preveniraju na samom početku neće imati teške posljedice. Moždani udar je jedan od najčešćih pojava u neurologiji, do njega dolazi uslijed začepljenja određenog krvnog suda u mozgu kojim nestaje prohod kisika.
Rizici koji povećavaju mogućnost pojave moždanog udara ali i drugih moždanih bolesti jesu: pušenje, povećanje masti uslijed povećane tjelesne težine, visok krvni pritisak, diabetes, pojačana žeđ i glad; predispozicije su pored spomenutih uzroka i starenje, kao i muški spol.
Važno je napomenuti da pacijenti prije samog moždanog udara imaju određene nagovještajne faktore, poput vrtoglavice, poremećaja pažnje, nepovezanog pričanja i sličnih pojava; u ovim trenucima obavezno je javiti se ljekaru.
Odlazak ljekaru je i onda kad vas ništa ne boli.
U samoj prevenciji, danas, najvažnije je filtrirati sadržaj koji dolazi do nas. U toku jednog dana do nas stigne bezbroj infromacija koje mozak mora projektirati; korisnim informacijama projektujemo znanje, a beskorisnim beskorisno trošenje neurona koji su nam itekako važni. Pored toga, važno je redovno mjeriti krvni pritisak, kontrolirati šećer, lipide i masti, raditi EKG preglede, ali i voditi računa o snu, ishrani i fizičkoj aktivnosti.
Emisija je završena spomenom ekranizacije kod djece i štetnih posljedica koje ekrani u ranoj dobi djetetovog razvoja mogu proizvesti. Više o ovoj temi možete čuti u samoj emisiji.
Radio terapiju možete pratiti svakog četvrtka od 18h na Radiju BIR, sa specijalnim gostima iz oblasti biomedicinskih nauka i članovima naše Fondacije. Sve epizode emisije dostupne su na fejsbuk stranicama Fondacije Academia i Radija BIR.
Ostale emisije
- Emisija 1 - Prevencija i borba sa karcinomom dojke
- Emisija 3 - Prevencija, terapija, rehabilitacija ortopedskih anomalija
- Emisija 4 - Reumatoidni artritis
- Emisija 5 - Sezonska gripa
- Emisija 6 - Liječenje tumora mozga
- Emisija 7 - Vakcinacija
- Emisija 8 - Najučestalije bolesti i njihova prevencija
- Emisija 9 - Život i sociološki aspekti osoba sa invaliditetom
- Emisija 10 - Najčešće bolesti probavnog sistema
- Emisija 11 - Epilepsija kod djece
- Emisija 12 - Zimska depresija i promjene raspoloženja
- Emisija 13 - Prijevremeni porođaj
- Emisija 14 - Epidemija morbila i druge virusne infekcije
- Emisija 15 - Estetski trendovi u stomatologiji
- Emisija 16 - Bolesti bubrega, bubrežni kamenac